Kaštelanski putopis

Kaštelanski zaljev sa sjevera je omeđen brdima koja se blago položena spuštaju prema moru - najviši Kozjak, Opor i Trečanica. Kozjak je i najduža planina čijih se 16 kilometara proteže od Klisa na istoku do prijevoja Malačka na zapadu, a preko njega su nekada vodili karavanski putevi. Najviši mu je vrh Veli vrj na visini od 779 metara.

Da je područje današnjeg Kaštel Sućurca bilo naseljeno puno prije gradnje znamenitih obrambenih kaštela, čak 4000 godina unatrag, dokazuju brojni materijalni ostaci iz doba antike i starokršćanske epohe kasne antike. U srednjem vijeku život se preselio na padine Kozjaka, gdje su se oko srednjovjekovnih crkava formirala sela od nekoliko zaselaka. Na mjesnom groblju nalazi se kapela Gospe na Hladi iz 1393. u kojoj je slika sv. Marije iz 14. ili 15. stoljeća i zvonik iz 19. stoljeća stare župne crkve uništene u tragičnom bombardiranju 1943. Svetište 'Sućuračke Gospe' bilo je jedno od najglasovitijih Gospinih svetišta u Mletačkoj Republici prema ondašnjim kronikama, a brojne su i priče o Čudotvornoj Gospi. Tako se spominje da su mještani, u doba velike suše kada nije kišilo šest mjeseci, organizirali procesiju moleći Gospu da ih spasi od suše. Vedro je nebo zaklonio tamni oblak i velikom kišom spasio ljetinu!

Tehničke značajke

Brojne promjene podloge, od finog makadama do lošeg asfalta i zemljanih puteva, ovoj stazi daju poseban karakter. S 22,4 km i 687 m visinske razlike očekuje vas mnogo penjanja u prvom dijelu te nekoliko kratkih i strmih uspona u drugom dijelu staze. Fizička zahtjevnost je srednje razine, dok je tehnička niže. Prvi uspon uzdići će vas od Kaštel Sućurca makdamskim serpentinama do široke staze koja se proteže uzdužno uz Kaštele. Uspon je dugačak 3,8 km uz 7.6% nagiba, s nekoliko strmijih segmenata. Poslije uspona se proteže dugačak, blago valoviti dio s jednakim finim makadamom, što ovu stazu činu odličnom za gravel i treking bicikle. Spust dugačak preko 3 km započinje vožnjom po cesti koja se kasnije spaja na single track i makadamski put te lošije asfaltirane ceste, no sve to mogu savladati i vozači nižih tehničkih sposobnosti. Zanimljiv dio ove rute je vožnja po kamenitom single tracku uz željezničku prugu od koje vas odvaja sigurnosna ograda te se kasnije nastavlja na makadam. Natrag do početne točke vodi kombinacija makadamskih i asfaltnih puteva uz nekoliko vrlo kratkih, ali strmih uspona, od kojih je najstrmiji poslijednji uspon po uskom single tracku s maksimalnim gradijentom 33.2%. Preporuka je MTB ili E-MTB bicikl, a vještiji biciklisti stazu mogu odvoziti i na gravel ili treking biciklu.

Za otvoriti GPX dokument potrebno je preuzeti aplikaciju (npr. GPX Viewer).